Bronca

Bronca je slitina, koja je većinom sastavljena od bakra, sadrži također kositar (približno 12 posto) i druge metale poput aluminija, mangana, nikla i cinka, a često i nemetale poput arsena, fosfora i silicija. Upravo te dodatne kovine razlikuju broncu od bakra, jer je bronca u osnovi tvrđa i čvršća od bakra, te je uvijek prikladna za obradu. Bronca je jedna od najstarijih kovina poznatih čovjeku i nekoć je smatrana najčvršćom kovinom na svijetu. Početak uporabe bronce može se pratiti do brončanog doba (približno 4000 godina prije naše ere). U to vrijeme bronca je korištena za izradu alata, oružja, okova i za gradnju. Primjer otpadne bronce raznih legura korišten je za kovanje kovanica.

Bronca se također koristi zbog svoje otpornosti na slanu vodu, dugog vijeka trajanja i kao primarni materijal za izradu brodova i njihovih dijelova. Iako se bronca još uvijek koristi za izradu brodskih dijelova, u drugoj polovici 20. stoljeća nehrđajući čelik zamijenio je broncu kao glavni materijal u brodogradnji. Danas se bronca koristi u gradnji, strojarskim dijelovima gdje bronca najviše odgovara zbog svojih svojstava. Postoji mnogo strojarskih dijelova gdje bronca najbolje odgovara zbog svoje visoke električne vodljivosti, toplinske vodljivosti i svojstva niskog trenja. Većina kovina nema svojstva niskog trenja, ali bronca je vrlo važna za ležajeve gdje dijelovi klize jedan prema drugome.

Iako se u građevinskoj industriji čelik najviše koristi, bronca je i dalje prisutna u nekim područjima gradnje. Mnogo pokretnih dijelova u konstrukciji i dalje se izrađuje od bronce, prvenstveno u mostovima i raznim zupčanicima. Bronca se koristi i za kladiva, mace i različite ključeve, jer, za razliku od čelika, bronca ne iskriva. U umjetnosti bronca predstavlja osnovni materijal za skulpture, zbog čega se najviše koristi među kiparima. Bronca je čvrsta i vrlo guste mase, zbog čega je vrlo upravljiva te predstavlja savršenu kombinaciju za oblikovanje skulptura. Bronca se dijeli na tri glavne vrste, ovisno o omjeru kovina u leguri. To su:

Kiparska bronca – sadrži približno 97 posto bakra (Cu), 2 posto kositra (Sn) i 1 posto cinka (Zn); ova legura je najbliža pravoj bronci.
Arhitektonska bronca – slična olovnom mesingu, obično sastavljena od približno 57 posto bakra (Cu), 40 posto cinka (Zn) i 3 posto olova (Pb).
Komercijalna bronca – sastavljena je od približno 90 posto bakra (Cu) i 10 posto cinka (Zn).

Recikliranje bronce

Na izgled je bronca vrlo slična mesingu, ali ima više bakrene boje nego žute boje mesinga. Kao legura bakra i kositra, bronca je teža od mesinga. Zato se bronca koristi u visokotlačnim aplikacijama, poput vodenih cijevi, spojeva za vatrogasne cijevi i za slične namjene. Poput mesinga, bronca je također vrlo čvrsta. Kvaliteta bronce se određuje prema omjeru kovina u leguri. Nudimo vam stručnu pomoć i povoljne cijene za otkup kipova, vodovodnih komponenti, elektroničkih uređaja i drugih uređaja koji sadrže broncu

Bronca

Recikliranje bronce

DOSTUPNI

OBOJENI METALI

O METALIMA